Turistička zajednica Općine Gornji Kneginec
Odmor i rekreacija na prirodan način

O nama

Iz povijesti

Andrija je sin Bele III. i Ane, a imao je i brata Emerika koji je bio stariji ili, što

je bilo još važnije, prvorođenac te je kao takav 1185. godine bio okrunjen

za kralja, a Andriji je otac namijenio vojvodinu Halić ili Galiciju. Kako je ta

vojvodina bila vrlo brzo osvojena, Andrija je ostao bez svoga dijela. Andrijin otac

se spremao na križarski pohod, ali je tijekom priprema umro te je na samrti svome

mlađemu sinu Andriji povjerio “da mu ispuni tu goruću želju, da povede križarsku

vojnu, te mu u to ime namijenio blago i sve drugo potrebno za taj pothvat”.

Nakon očeve smrti Andrija je sasvim zapostavio zadaću koju mu je otac na samrti

povjerio, tim je novcem skupljao vojsku i stvarao svoje privrženike te se tako spremao

na bunu protiv svoga brata, kralja Emerika. Jednom prilikom obje su se vojske sastale kod rijeke Drave nedaleko od grada Varaždina. Emerik je stajao na ugarskoj obali, Andrija na hrvatskoj. Ni jedan ni drugi nisu se usudili započeti bitku. No, kralj Emerik se dosjetio da ostavi svoju vojsku te je sa žezlom u ruci došao u Andrijin tabor. Svi su se zaprepastili a on je doviknuo:“Ej ljudi, evo vašega kralja! Tko će se od vas usuditi da omasti ruke krvlju svoga krunjenoga kralja?”

Pohrlili su k njemu i molili za oprost, kao i brat Andrija kojeg su zatim svezali i odveli.

Tako su Hrvatska i Dalmacija priznale kralja Emerika za svoga jedinoga

gospodara. Nesretni herceg Andrija bio je zatvoren od brata Emerika

u tvrdu kulu Kneginec kraj Varaždina, sve do bratove smrti 1204.

Jedina su mu utjeha bili čestiti žitelji Varaždina.

(...)

Poveljom iz 1209. godine prvi hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. podijelio je Varaždinu (Warasd) povlastice slobodnoga grada i odredio je granicu gradskoga posjeda. U toj se povelji spominje i današnji Kneginec pod nazivom Khene u kontekstu Andrijina zatočeništva u kneginečkoj kuli (in Khene detineremur in carcere). Tu je povlasticu Varaždincima i gradu Varaždinu (Worost)

potvrdio i Andrijin sin Bela IV. 1220. godine. Granice gradskoga posjeda određene

poveljom iz 1209. godine ostale su aktualne sve do 1861. godine.

Posjed grada Varaždina dijelio se na dva područja: prvi je bio Communitas arcis

Varasdi ili tzv. tvrđa, odnosno sam grad, a drugo područje bilo je Villa Varasd koje je

podrazumijevalo i okolna mjesta Žabnik, Lužan, Svibovec, Petrijanec, šume s druge

strane rijeke Drave i naš Kneginec.

 

Smještaj

Općina Gornji Kneginec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (jedna od 22 općine i 6 gradova). Smještena je u središnjem dijelu Županije, južno od Grada Varaždina.

U širem europrometnom konteksu, gornja hrvatska Podravina i varaždinsko polje predstavljaju sjeverna prometna vrata Hrvatske. Naime, taj se kraj nalazi na najvažnijem hrvatskom transverzalnom prometnom smjeru, koji povezuje šire panonsko područje sa sjevernim Jadranom.

 

 

Klima

Na području Općine Gornji Kneginec prevladava umjerena kontinentalna klima s oborinama tijekom cijele godine. Tlo je kombinacija  ravnog terena i brežuljkasto-brdovitog terena. Tlo je uglavnom obradivo jer je klima vrlo povoljna za biljni pokrov, te pogoduje i raznolikosti životinjskog svijeta.

 

 

Popis građevina koje se nalaze na Listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara u Gornjem Knegincu:

  • Sakralna građevina:
    • Crkva Sv. Marije Magdalene iz 15. stoljeća s kasnijim prigradnjama. U 17. stoljeću spominje se malo groblje oko crkve. Crkva je proširena (produžena) 1800. godine, a temeljito se obnavlja od 1967.-69. godine. Zaštićena je 1966. godine.

·          

  • Civilna građevina:

Kula Kehne (Andrijina kula). Pretpostavlja se da na spomenutom mjestu nije postojala samo kula već da je Kehne bio utvrđeni kaštel odnosno grad. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u pisanom obliku se spominje postojeća kula, ostaci zidova, ostaci još dviju kula i zidane kuće na četvrtom uglu kaštela. Zaštićena je 1966. godine. Župni dvor, izgrađen 1797. godine, temeljito obnovljen 70-ih godina 20. stoljeća. Zaštićen je 1966. godine. Spomen ploča NOB-a koja se nalazi na zgradi stare škole (danas dječji vrtić).

  • Arheološki lokaliteti:
    • arheološki lokalitet "Župna crkva Sv. Marije Magdalene" - gotički arhitektonski elementi (prozor) iz 15. stoljeća u sklopu barokne crkve.
    • arheološki lokalitet "Andrijina kula" - srednjovjekovna kula na istaknutom brežuljku kao ostatak veće fortifikacije.
    • arheološki lokalitet "Varaždin Breg" - otkriven 1960. godine prilikom iskopa današnjeg ribnjaka. Nađeni su kameni artefakti iz mlađeg kamenog ili bakrenog doba i naseobinska keramika iz mlađeg željeznog doba.
    • arheološki lokalitet "Banjščina" - slučajni nalaz ostave srebrnog novca iz 1. stoljeća prije Krista, bez točnog mjesta nalaza.
  • Ostale sakralne građevine:
    • Kapelica Sv. Trojstva na Haliću, izgrađena oko 1870. godine.
    • Kapelica Srca Isusova u Donjem Knegincu, izgrađena 1940. godine.
    • Kapelica Sv. Ivana Nepomuka u Šmičkovcu, Gornji Kneginec, izgrađena 1923. g.
    • Kapelica Sv. Križa u Lužanu Biškupečkom, izgrađena 90-ih godina.
    • Kip Sv. Ane na križanju Malog i Dugog Vrha
    • Kip Sv. Ivana Nepomuka na križanju Topličke i Knegingradske ulice